Vlada je uoči Nove godine u skupštinsku proceduru predala predlog zakona o zaradama u javnom sektoru koji karakterišu isključivo kozmetičke izmjene. Naime, tim aktom je propisano da će plata šefu kabineta premijera Crne Gore biti veća nego sudiji Osnovnog suda. Šefu kabineta premijera koeficijent za platu biće 22, a sudiji Osnovnog suda 18. Trenutni šef kabineta premijera Mila Đukanovića je Rajko Kovačević.
Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, koeficijent će biti 25, sudiji Višeg suda 22. Koeficijent direktora Uprave policije, Poreske uprave i Uprave carina biće, 19, dok će Državne izborne komisije biti 22.
Najviši državni funkcioneri nakon odlaska sa funkcije platu će primati još godinu dana, a ne šest mjeseci kako su ranije obećavali pojedini predstavnici Vlade. U predlogu Zakona o zaradama u javnom sektoru, koji je uoči Nove godine 31. decembra predat u skupštinsku proceduru, nijesu uvršćene neke od osnovnih odredbi na kojima su insistirali predstavnici sindikata, odnosno nijesu povećane plate zaposlenima koji rade administartivne poslove, dok su funkcionerima primanja ostala ista ili su povećana.
Ministar finansija Radoje Žugić najavio je ranije da će se zajedno sa koleginicom Zoricom Kovačević boriti za to da javni funkcioneri nakon prestanka funkcije primaju zaradu narednih šest mjeseci, umjesto dvije godine, kako je to ranije bilo predviđeno predlogom zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Vlada je na poslednjoj sjednici u 2015. godini, 28. decembra, usvojila zapisnik sa sjednice 5. novembra za tačku koja se tiče Zakona o zaradama u javnom sektoru, iako je ranije za „Dan” u više navrata saopšteno da će se o tom aktu raspravljati kao o posebnoj tački.
U saopštenju nakon sjednice Vlade 28. decembra nije navedeno da je utvrđena konačna verzija predloga Zakona o zaradama u javnom sektoru. Iako taj zakon nije usvojen Zakon o budžetu za 2016. planiran je u skladu sa njim.
Predstavnici sindikata ranije su saopštili da su im predstavnici Ministarstva finansija saopštili da je prihvatljiv predlog da se smanje koeficijenti za javne funkcionere iz kategorija „A”, „B” i „C”, gdje spadaju predsjednik države, premijer, predsjednik skupštine, ministri, tužioci, sudije, generalni sekretari, revizori, poslanici, sekretari ministarstava i drugih institucija, direktori, savjetnici u Vladi, šefovi kabineta i pomoćnici direktora. Smanjivanjem koeficijenata za navedene kategorije funkcionera povećale bi se plate za službenike iz kategorije „D”, a tu spadaju inspektori, samostalni savjetnici, koordinatori, načelnici, šefovi, samostalni referenti i namještenici. Ipak to se nije desilo, jer su zaposlenima u grupi „D” koeficijenti ostali isti.
Vladinim izmjenama korist će imati predsjednik Senata Državne revizorske institucije kojem je koeficijent sa 26 povećan na 28. Predsjedniku Upravnog suda koeficijent je povećan sa 24 na 25, članu Senata Državne revizorske institucije sa 24 na 26. Sekretaru Socijalnog savjeta koeficijent neće biti 18 kako je to ranije Vlada bila naumila, već 15, a pomoćniku generalnog sekretara Vlade 18 umjesto 20.
U grupi poslova „D” nijednoj kategoriji koeficijent nije povećan.
Zakonom koji je predložen Skupštini nije uvažen zahtjev sindikata da se zaposlenima u opštinama ne smanjuju plate 10 odsto ukoliko lokalne samouprave imaju dugovanja po osnovu kredita, garancija i poreza duguju preko 10 posto tekućih prihoda u prethodnoj godini. Iz radne grupe koja je pisala zakon ipak tvrde da ova stavka ne znači smanjivanje plata, već „samo budžeta za zarade”.
Iako su sindikati insistirali da se ukine odredba po kojoj bi se zaposlenima u regulatornim tijelima, agencijama i preduzećima u vlasništvu države plata usled poslovanja sa gubitkom smanjivala na minimalnu zaradu, Vlada je samo izmijenila taj član. Naime, Vlada je propisala da će se zaposlenima ukupan fond za zarade smanjivati za 10 odsto u prvoj i za još pet odsto u drugoj godini, ali nigdje se ne pominje posebno sankcionisanje direktora.
Sa druge strane, regulisano je da dodatak na osnovnu zarada zaposlenom koji obavlja poslove na određenim radnim mjestima može biti 30 odsto. Radnici koji rade noću, praznicima prekovremeno, te dežuraju ili su u pripravnosti, mogu računati na dodatak od 45 odsto. To ograničenje se ne odnosi na zaposlene u zdravstvenim ustanovama.
Vlada je ipak prihvatila zahtjev sindikata da se minuli rad ne smanjuje na 0,5 odsto, već je ostavljeno da se njegova visina uredi kolektivnim ugovorom.M.S.
Sami sebe nagrađuju
Vlada je predloženim zakonom dala mogućnost da se zaposlenima u agencijama, nezavisnim tijelima i preduzećima, koji ostvaruju sopstvene prihode u skladu sa zakonom, za izuzetne rezultate i kvalitet rada, kojima doprinese uvećanju prihoda najmanje 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu ili umanjenju rashoda najmanje 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, može iz sopstvenih prihoda ostvariti godišnju nagradu u iznosu od jedne do pet prosječnih neto zarada u tom pravnom licu, u skladu sa kolektivnim ugovorom ili drugim aktom, ali bez saglasnosti izvršne vlasti. Ranije je bilo planirano da na te nagrade saglasnost daje Vlada.
Ono što je prihvaćeno od predloga sindikata je i stavka da će moći da pregovaraju sa poslodavcima oko otpremnina, mada je takva praksa postojala i do sada u većini slučajeva.